Razno iz Radosavske

Galerija od Slade Sjenice-Brkic

Kozara,Piskavica i Banja Luka

Kozara

Planina Kozara se nalazi u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine. Svojom visinom, prostranstvom i ljepotom dominira tim područjem, iako visina nijednog od njenih vrhova ne prelazi 1000 m nadmorske visine. U širem području, Kozara kao brežuljkasti predio ispresjecan dolinama i omeđen rijekama(Savom na sjeveru, Vrbasom na istoku, Unom na zapadu te Gomjenicom na jugu) predstavlja tzv. ostrvsku planinu.

Piskavica

Piskavica je vrlo etno orjentisano selo. Sa samo 30 kilometara koliko je udaljena od Banjaluke, ona predstavlja centar kulturnih dešavanja sa kulturno-turističkom manifestacijom KOZARSKI ETNO koja slavi 6. rođendan ove godine. Pored kulturnih događaja, očekujemo Vas, naše prijatelje, sugađane da posjetite naše selo i time uveličate i uživate u prezentaciji narodnih igara i pjesama iz Bosne, Srbije i Evrope.

Banja Luka

Banja Luka je podignuta sa obje strane Vrbasa, na mjestu gdje ova divlja, planinska rijeka iz svojih klisura,tjesnaca i klanaca gubi osobine gorske rijeke i ulazi u niziju kroz koju pravi svoj put ka ušću u Savu। Vrbas teče sredinom grada i na gradskom području prima pritoke: Suturliju, Crkvenu i Vrbanju. Središnji dio grada leži na nadmorskoj visini od 163 m, okružen tercijarnim brežuljcima. Okolina Banjaluke bogata je raznovrsnom šumskom divljači, a rijeke ribom, što je doprinijelo razvoju lova i ribolova. Klima u Banjaluci je umjereno kontinentalna sa uticajima panonskog pojasa.

(KUD ”Piskavica”)

Galerija od Jelenka

Muzicke zelje posjetilaca bloga

Jedna od zelja
Zmijanje No1 - TUGU LIJECI SAMO RODNI KRAJ

Narodna nosnja, natra za tkanje, sinija, tronozac....

Izvor: KUD Piskavica

Stara crkva u Jelickoj

Da bi sacuvali svoj nacionalni identitet i pravoslavnu vjeru od turskih osvajaca, Srbi su svoje crkve, narocito u Bosni, gdje su progoni i nasilna islamizacija bili najizrazeniji, gradili od drveta, tako da su ih lako preko noci mogli prenijeti na drugo mjesto kako ih Turci ne bi spalili.
Jedna takva crkva podignuta je u 15. vijeku i u selu Jelicka, tridesetak kilometara od Banje Luke. Crkvica je nekoliko puta do sada spaljivana, ali je uvijek ponovo gradjena. Svoj danasnji izgled dobila je pocetkom ovog vijeka.

Prelo

Prelo (običaj međusobnog pomaganja na selu). Prela se više sazivaju u jesen i zimu, kada su dani kraći, a noći duže, kada ima manje posla u polju. Prela se sazivaju se da se obave ženski radovi kao što su: češljanje vune, grebenanje, predenje, pletenje. Na prelo se išlo da se pomogne drugome ili da se uradi nešto za sebe, ali i radi pjesme i veselja.
Prela sazivaju domaćice ili njihove kćeri. Djevojke na prijedlog domaćice odlučuju u koliko sati će se doći na prelo. Većinom su prelo sazivali imućniji, radi prostora i gozbe. Kod njih je moglo doći više djevojaka i momaka pa je moglo biti veselije. Kada se dođe na na prelo prvo se malo posjedne, počasti se sokom, uštipcima, jabuka, orasima i lješnjacima, pa se onda prelazilo na posao. Domaćica odlučuje što će se raditi. Neke djevojke predu, druge pletu, treće vezu.
Momci su na prelu dolazili nešto kasnije. Dolazili su u grupama, većinom iz drugih sela. Sjedala su pored djevojaka koje im se sviđaju, zadirkivali ih, uzimali klupka i vretena, gađali ih smotuljcima vune. Djevojci bi bilo drago da je zadirkuje momak koji joj se sviđa, dok je od ostalih bježala na drugo mjesto. U tijeku rada djevojke su pjevale, a momci lupa orasi i lješnjake i davali ih djevojkama. Na prelo su se pričale već poznate priče, zagonetalo se i zabavljali na razne načine. Nakon završrtka poslova igralo se kolo. Kada se zađe već kasno u noć, prelo se privodilo kraju. Momci su pratili djevojke kućama i dogovarali sljedeće susrete.

KOSIDBA U STARIM VREMENIMA

Kosidba je jedna od najtezih poljskih radova koje su obavljali isključivo muškarci. Livade su najčešće kosene u “kosačkoj mobi”. U jednoj kosačkoj mobi nekad se nalazilo i po desetak kosaca. Kosce je sazivao domaćin, a pozivani su najbolji kosci sela, snažni i iskusni ljudi u ovom poslu. Kosci su pored kose imali i kosni alat: klepac i babica, vodijer, brus i kvasilica.
Kosa se sastoji od kosišta i kose. Kosište je od drveta i kućne je izrade, a kosa je čelični dio kovan od najboljeg čelika. Klepac i babica služe za klepanje odnosno tanjenje Ostrog dijela kose, a izrađeni su od čelika. Vodijer je drvena, duguljasta izdubljena posuda, koja služi za nošenje brus i kvasilice. Nosi se oko struka napunjen čistom vodom. Kvasilicom, načinjen od kraće metalne šipke sa rupom na jednom kraju kroz koju je provučena krpica, se kvasila kosa, a kamenim brusom oštrila.
Kosci su dolazili na kosidbu rano ujutro i najprije poklepali svoju kosu. Zatim su dogovarali ko će biti kosibaša. Biti kosibaša značilo je biti brz i vjest imati najširi otkos ( “Mav”) i sjeći travu sto nize ( “dobro zabrijavati”). Na kosibašu su se morali ugledati i ostali kosci, a dobro odabran predvodnik začio je dobro obavljanje kosidbe.
U toku kosidbe kosa se klepala dva puta dnevno, ujutro prije početka kosidbe i popodne, poslije rucka. Oštrenje se obavljalo poslije svakog otkosa, ali je vrijeme oštrenja ipak određivao kosibaša. Kada on počne, to rade i ostali kosci. Oštrenje kosa je bila prilika za predah. Kosci su se oglašavali snažnom pjesmom, ali su se i šalili i podvriskivali. Zbog napornog posla koji su kosci obavljali, a koji ima i natjecateljski karakter, koscu je trebala jaka hrana. Jelo se na sjenokosu na kome su upravo kosilo. Jelo se sastojala od pečenog mesa, cicvare, pite, uštipaka, sira, kiselog mlijeka. Hranu su donosile žene, djevojke ili djeca, a domaćin i kosibaša su dobijali najbolje dijelove mesa. Tijekom čitavog dana koscima je donoseni voda i to su obicno radile djevojke.
Na kraju dana, kada se završi kosidba, kosci su odlazili domaćinovoj kući da se malo provesele, zapjevaju i popričaju. Kada je košenje, koje je najčešće trajalo po nekoliko dana, završeno, trava se ostavljala da se osuši i zatim se organiziralo kupljenje sijena.
Izvor: KUD Piskavica

Korisni linkovi

Traži lokacije: Ovdje možete pretražiti sve lokacije u našim bazama podataka (oko 6.000.000 imena za 4.200.000 lokacije). Lokacije su sastavljeni podataka iz National Geospatial-Intelligence Agency i od US Geological Survey.

http://www.mapplanet.com/?do=home

Radosavska Karta - satelitske slike Radosavska

Radosavska i okolina
http://www.fallingrain.com/world/BK/02/Radosavska.html

Kozara Ethno 08.

---
KUD Piskavica,Banja Luka,Saborske igre iz Banja Luke

Turisticki lokaliteti

View Larger Map

Planina Kozara se nalazi u sjeverozapadni dijelu Bosne i Hercegovine. Svojom visinom, prostranstvo i ljepotom dominira tim područjem, iako visina ni jednog od njenih vrhova ne prelazi 1000 m nadmorske visine. U širem području, Kozara kao brežuljkasti predio ispresjecan dolinama i omeđen rijekama (Savom na sjeveru, Vrbas na istoku, Unom na zapadu te Gomjenicom na jugu) predstavlja tzv. otočni planinu.

NACIONALNI PARK “Kozara”
Centralni dio planine proglašen je Nacionalnim parkom 1967. godine s površinom od 3494,51 ha. Iako su temeljni razlozi proglašenja navedenog prostora Nacionalnim parkom bili u tadašnje vrijeme povijesni aspekti i značaj šume Kozari sa historijski značajnih događaja iz drugog svjetskog rata, samo područje ima i velike prirodne, kulturne, rekreacijske i mnoge druge vrijednosti.

Manastir GOMIONICA
Manastir, od prije 1536. godine, nalazi se kod Bronzanog Majdana, 42 km zapadno od Banjaluke. Krajem XIX vijeka u kupola, ispod sloja zidnog slikarstva iz oko 1870. godine, otkrivene su starije freske. Pozlaćeni gomionički srebrni krst iz 1640. godine, nalazi se u kolekciji Londonskog sveučilišta. Danas je ovo jedini ženski manastir na području SZ Bosne.

EKO CENTAR “LJEKARICE”
Eko-centar “LJEKARICE” je osnovan s ciljem da modernog čovjeka vrati prirodi. Na ovom prostoru postoji 10 bazena, pogodnih za ribolov i sportove na vodi, a jedan bazen je uređen za kupanje. Šume su bogate šumskim plodovima i divljači (fazan, divlja patka, vjeverica, zec, lisica, SRNA itd..). Veliki broj izvora i potočića bogati su riječnim rakovi, školjka i ribom.

BANJA LUKA
Banja Luka je s oko 250.000 stanovnika najveći je grad Republike Srpske (jednog od dva entiteta u BiH) i drugi po veličini u Bosni i Hercegovini. Smještena je u kotlini na 164 m nadmorske visine, na prijelazu između dinarskih planina na jugu i Panonskog basen na sjeveru. Banja Luka je oduvijek bila tranzitni grad koji je spajao srednju Europu i Jadransko more. Udaljena je od Zagreba 190 km, Beograda 350 km i Sarajeva 234 km.

Oživljeno selo za razvijeniji grad

Autor: Marijana Miljić
Datum:19.05.09.

Gradska razvojna agencija uradila je Studij integralnog ruralnog razvoja na području sjeverozapadnog dijela grada Banje Luke. Studija ima za cilj razvoj turizma i poljoprivrede u 20 naselja na prostoru od 469,96 kvadratnih kilometara.

U Odjeljenju za privredu Administrativne službe grada kažu da je plan Studije integralnog ruralnog razvoja da se ravnomjerno razvija cijela teritorija grada, da se ožive sela i otvore nova preduzeća i radna mjesta.

- Aktivnosti definisane studijama mogu se mijenjati i prilagođavati promjenama u skladu sa potrebama ruralnih područja - naglašavaju u Odjeljenju za privredu i ističu da je ranije urađena i Studija razvoja južnog dijela grada.

U ovom odjeljenju dodaju da oba ova dokumenta predstavljaju značajnu osnovu na kojoj će se temeljiti izrada Strategije ruralnog razvoja Banje Luke.

Saglasnost za ovu Studiju dali su i odbornici Skupštine grada na posljednjem zasjedanju

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Borkovići Rajko Marić kaže da ovo naselje može da prestavlja mamac za turiste.

- Potrebna su nam sredstva da bismo uredili našu mjesnu zajednicu. Potrebna su ulaganja u promovisanje našeg naselja i vjerujem da bismo privukli mnoge turiste. Mogli bismo da organizujemo i neke muzičke egzit festivale u našem naselju - kaže Marić i dodaje da Strategija ruralnog razvoja sjeverozapadnog dijela grada mnogo bitna za sam grad.

Predsjednik savjeta MZ Bronzani Majdan Mihajlo Petković rekao je da bi ovo naselje moglo više doprinijeti razvoju grada kada bi se konačno uradio put Banja Luka - Sanski Most.

- Turiste privlači manastir Gomionica, a uradili bismo i neki prostor gdje bismo smjestili goste koji bi nas posjećivali. Što se tiče privrede već sada se osjeti znatan razvoj kroz davanje podsticajnih mjera za sjetvu - kaže Petković.

On naglašava da poljoprivrednici oni koji hoće mogu uzeti usjeve kod određenih ustanova i otplatiti ih tek kada ostvare određene rezultate te sjetve.

Naselja

Studijom integralnog ruralnog razvoja obuhvaćena su sljedeća naselja: Bronzani Majdan, Borkovići, Bistrica, Gornja Piskavica, Šimići, Mišin Han, Potkozarje, Verići, Barlovci, Dragočaj, Kmećani, Melina, Motike, Obrovac, Pervan Donji i Gornji, Prijakovci, Radosavska, Slavićka, Stratinska...

Crkva u Jelicki

Pravoslavna crkva brvnara u Jelicki (Nacionalni spomenik)
http://www.aneks8komisija.com.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2561

Mapa

Mapu uradila Sladja...

Pjesmica koju me je naucio moj tata

daj mi mama kaput zlacanih dugmeta
pa cu poci na put preko bijelog svijeta
pregazicu ravni, devet plavih gora
prebrodicu rijeke preplivacu mora
idem u daljine gdje sunce zapada
dok ne nadem vrata carobnoga grada
u tom gradu kazu cudna basta ima
zlatne grane vise na njenim stablima
na najvece stablo ja cu se popeti
odrezati granu tebi je donijeti
pogleda ga majka i bude joj milo
pa ga uzme sebi i stavi u krilo
neces sine poci sreco moja mila
ne bi tebe majka od sebe pustila
drage su mi tvoje ruke oko vrata
ti si moja grana od suvoga zlata.

Moj zavicaj -RADOSAVSKA-

Radosavska

NAS ZAVICAJ
RADOSAVSKA
Radosavska je malo selo izmedu Banjaluke i Prijedora. Selo koje se bori za opstanak. I pored teskih zivotnih uslova sve vise je mladih. Stara skola je sanirana a i put do Piskavice je asfaltiran tako da su se zivotni uslovi nesto poboljsali. Svi koji su iz Radosavske ili su bili u Radosavskoj mogu da postanu clan grupe i da doprinesu pismeno ili slikama, da se na taj nacin docara ljepota Radosavske.
RADOSAVSKOJ PRIPADAJU SLIJEDECI ZASEOCI:
AJDARICI, CERGICI, DAKICI, DJURICI, GRAHOVCI, GRUJICI, JAKOVLJEVICI, JEKICI, KASALOVICI, KRPELJI, LAKICI, NJEZICI, PLAVLJANI, PUSCI, RADOVANCEVICI, RAKOVICI, SANDALJI, SJENICE, STRPCI, TOLIMIRI, VISICI, VUKAJLOVICI.....